Specijalni rezervat prirode ,,Selevenjske pustare”
Područje se pruža duž granice Subotičko-Horgoške pješčare i lesnog platoa Bačke. Kao granična zona dvaju geografskih područja, pripada područjima povezanog biodiverziteta. Blizina podzemne vode, koja na valovitom terenu stvara močvare i slatine u neposrednoj blizini ekstremno suhih pješčarskih staništa, dodatno povećava raznovrsnost. Ističe se svojim florističkim vrijednostima, među njima su veoma atraktivne vrste iz porodice orhideja (kao npr. Orchis morio) i perunika. Za neke biljne vrste Rezervat je jedino nalazište u našoj zemlji, ili je jedno od postojećih malobrojnih nalazišta. Od životinjskih vrsta također su prisutne vrste od međunarodnog značaja, među njima su barska žaba, pješčarski gušter, slijepi miševi i neke rijetke ptice gnjezdarice na slatinama i u Selevenjskoj šumi (kao npr. modrovrana, Coracias garrulus i crna roda Ciconia nigra).
Područja Rezervata čine fragmenti pustare s obrađenim površinama voćnjaka i njiva između dvaju naselja. Ovaj pustarski kraj ni nekada nije bio izgrađen i osim ponekog majura ili salaša, ovdje se uglavnom napasala stoka.
Na području postoje i arheološka nalazišta od kojih je srednjovjekovno crkvište, Templompart, otkriveno prilikom izgradnje autoceste. Nekada tradicionalno vinogradarsko područje, koje je koristilo klimatske i geološke prednosti pješčarske podloge danas ima mnogo više voćnjaka. Uglavnom se uzgajaju jabuke, kruške, breskve i marelice, a i vinogradarstvo je u usponu uz proizvodnju starih sorti kao npr. kadarka i kevedinka. Stočarstvo, nekada tradicionalna djelatnost na pustari, danas nije dovoljno zastupljeno. Zato se u okviru Rezervata planira uređivanje lokaliteta na kome bi se odgajale stare tradicionalne sorte stoke: podolsko goveče, svinja mangulica, ovca cigaja, koje bi se napasale na stepskim i slatinskim livadama.