Specijalni rezervat prirode "Selevenjske pustare"
Područje se pruža duž granice Subotičko-Horgoške peščare i lesnog platoa Bačke. Kao granična zona dve geografske oblasti, pripada područjima povezanog biodiverziteta. Blizina podzemne vode, koja na talasastom terenu stvara močvare i slatine u neposrednoj blizini ekstremno suvih peščarskih staništa, dodatno povećava raznovrsnost. Ističe se svojim florističkim vrednostima, među njima su veoma atraktivne vrste iz porodice orhideja (kao npr. Orchis morio) i perunika. Za neke biljne vrste Rezervat je jedino nalazište u našoj zemlji, ili je jedno od postojećih malobrojnih nalazišta. Od životinjskih vrsta takođe su prisutne vrste od međunarodnog značaja, među njima su barska žaba, peščarski gušter, slepi miševi i neke retke ptice gnezdarice na slatinama i u Selevenjskoj šumi (kao npr. modrovrana, Coracias garrulus i crna roda Ciconia nigra).
Područja Rezervata čine fragmenti pustare sa obrađenim površinama voćnjaka i njiva između dva naselja. Ovaj pustarski kraj ni nekada nije bio izgrađen i osim ponekog majura ili salaša, ovde se uglavnom napasala stoka.
Na području postoje i arheološka nalazišta od kojih je srednjovekovno crkvište, Templompart, otkriveno prilikom izgradnje autoputa.
Nekada tradicionalno vinogradarsko područje, koje je koristilo klimatske i geološke prednosti peščarske podloge danas ima mnogo više voćnjaka. Uglavom se gaje jabuke, kruške, breskve i kajsije, a i vinogradarstvo je u usponu uz proizvodnju starih sorti kao npr. kadarka i kevedinka.
Stočarstvo, nekada tradicionalna delatnost na pustari, danas nije dovoljno zastupljeno. Zato se u okviru Rezervata planira uređivanje uređivanje lokaliteta na kome bi se odgajale stare tradicionalne sorte stoke: podolsko goveče, svinja mangulica, ovca cigaja, koje bi se napasale na stepskim i slatinskim livadama.
